Međunarodni dokumenti
Ujedinjeni narodi
Ujedinjeni narodi, "Opća deklaracija o ljudskim pravima" (1948.)
http://www.ffzg.hr/hre-edc/hr/download.php?file=OPCA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA.pdf
Prema članku 26.: „svatko ima pravo na odgoj i obrazovanje, (…) više i visoko obrazovanje mora biti dostupno svima prema sposobnostima. (…) Odgoj i obrazovanje mora biti usmjereno punom razvoju ljudske osobe i jačati poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda.“
Ujedinjeni narodi "Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima" (1966.)
http://www.ffzg.hr/hre-edc/hr/download.php?file=MEDJUNARODNI PAKT O GOSP SOC I KULT PR.pdf
Članak 13., st. 2. integralnog teksta Međunarodnog pakta definira obrazovanje kao pravo priznato svima koje se, kao takvo, „mora usmjeriti u pravcu punog razvoja ljudske osobe i svijesti o ljudskom dostojanstvu, i (…) mora jačati poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda“. U cilju ostvarenja toga prava, „više i visoko obrazovanje mora (se) učiniti jednako dostupnim svima prema sposobnostima korištenjem svih odgovarajućih sredstava, napose postupnim uvođenjem besplatnog obrazovanja.“
Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), "Convention against Discrimination in Education" (1960.)
http://www.unhchr.ch/html/menu3/b/d_c_educ.htm
UNESCO je 1960. godine izdao međunarodnu Konvenciju protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju, smatrajući da je dužnost UNESCO-a da, poštujući različitosti nacionalnih odgojnoobrazovnih sustava, ne samo osudi svaki oblik diskriminacije u odgoju i obrazovanju nego i promiče jednakost odgojnoobrazovnih mogućnosti i pristupa za sve. Ona sadrži preporuke zemljama članicama o pravu svih ljudi na odgoj i obrazovanje, temeljene na odredbama Opće deklaracije o ljudskim pravima, s ciljem sprječavanja diskriminacije u smislu osporavanja ili ugrožavanja prava na jednakost u odgoju i obrazovanju.
Svjetska konferencija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, "Vienna Declaration and Programme of Action" (1993.)
http://www.unhchr.ch/huridocda/huridoca.nsf/(Symbol)/A.CONF.157.23.En
Svjetska konferencija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima poslužila je kao idealna prilika za detaljnu analizu međunarodnih sustava i instrumenata zaštite ljudskih prava. Rezultat te analize je Bečka deklaracija i akcijski program za zaštitu ljudskih prava, koja obvezuje sve zemlje članice na ispunjavanje obaveza promicanja poštivanja, očuvanja i zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda svih ljudi, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, ostalim instrumentima vezanim uz ljudska prava te s međunarodnim pravom.
Odredbe o ljudskim pravima vezane uz obrazovanje odnose se prvenstveno na pravo na pristup obrazovanju za ugrožene skupine (posebice se spominju žene), te na obrazovanje s ciljem boljeg poštivanja temeljnih ljudskih prava i sloboda. Ovaj drugi aspekt odnosi se na provođenje obrazovne politike koja promiče razumijevanje, toleranciju, mir i prijateljske odnose među narodima, te uvođenje posebnog predmeta o ljudskim pravima, humanitarnom pravu, demokraciji i vladavini prava u nastavne programe.
Svjetska konferencija protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s time povezanu netoleranciju, "Durban Declaration" (2001.)
http://www.ohchr.org/Documents/Issues/Racism/Durban.pdf
Temeljni zaključci ove deklaracije vezani uz obrazovanje su da je obrazovanje na svim razinama, uključujući unutar obitelji, te posebice obrazovanje o ljudskim pravima, ključno u mijenjanju stavova i ponašanja temeljenih na rasnoj netoleranciji, te promicanju tolerancije i poštivanja društvene raznolikosti. Deklaracija utvrđuje da je obrazovanje odlučujući faktor u promicanju, diseminaciji i zaštiti demokratskih vrijednosti kao što su pravda i jednakost, te da kvalitetno obrazovanje, iskorjenjivanje nepismenosti i pristup besplatnom osnovnom obrazovanju pridonose stvaranju inkluzivnih društava, pravednosti te stabilnim i skladnim odnosima među narodima, grupama i pojedincima.
Europska unija
Europski parlament, Povelja temeljnih prava EU (2000.)
http://www.europarl.europa.eu/charter/pdf/text_en.pdf
Prema čl. 14., „Svatko ima pravo na obrazovanje i na pristup strukovnoj i kontinuiranoj izobrazbi“ (čl.14, st. 1.). „To pravo uključuje mogućnost ostvarivanja besplatnog obveznog obrazovanja“ (čl.14., st.2.).
Izvješće Vijeća za obrazovanje Europskom vijeću, "The concrete future objectives of education and training systems" (2001.)
http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/rep_fut_obj_en.pdf
Ministri obrazovanja EU usvojili su ovo izvješće 2001. godine, koje (uz odobreni 10-godišnji program rada) čini novi i cjeloviti strateški okvir Zajednice za suradnju u područjima obrazovanja i izobrazbe.
Jedan od tri glavna cilja koja treba ostvariti do 2010. godine je svim građanima EU osigurati pristup obrazovanju i izobrazbi (u poglavlju „Facilitating the access of all to the education and training systems“ - „Olakšavanje pristupa sustavima obrazovanja i izobrazbe za sve“, str. 11).
Priopćenje iz Europske komisije, "Education & Training 2010: The success of the Lisbon strategy hinges on urgent reforms" (2003.)
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2003:0685:FIN:EN:PDF
Privremena evaluacija provedbe programa „Obrazovanje i izobrazba 2010.”. Priopćenje poziva na ubrzane reforme tijekom nadolazećih godina kao i na jaču političku predanost ostvarivanju lisabonskih ciljeva. Spominje da će „jedan od temeljnih izazova biti povećati svijesti o prednostima obrazovanja i izobrazbe kod marginaliziranih skupina te učiniti sustave obrazovanja i izobrazbe privlačnijima, pristupačnijima i bolje prilagođenim njihovim potrebama” (2.2.2., str. 14).
Nacrt zaključaka Vijeća EU i predstavnika vlada država članica, sastanak unutar Vijeća EU, o učinkovitosti i pravednosti u obrazovanju i izobrazbi (2006.)
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/c_298/c_29820061208en00030006.pdf U nacrtu zaključaka navodi se da: „nepravednosti u programima obrazovanja i izobrazbe (…) uzrokuju buduće velike skrivene društvene troškove koji bi mogli daleko premašiti ulaganja.” Vijeće EU i predstavnici država članica pozivaju države članice da potiču „pravedne programe obrazovanja i izobrazbe kojima je cilj osigurati mogućnosti, pristup, podršku i ishode neovisno o društveno-ekonomskom statusu i drugim čimbenicima koji mogu dovesti do nejednakosti u obrazovanju” te da „ povećaju državna sredstva i potaknu ulaganja iz većih dopunskih privatnih doprinosa, kako bi osigurali pravedniji pristup visokom obrazovanju“ (str. C 298/5).
Bolonjski proces
Praško priopćenje (2001.)
http://zagreb.idi.hr/bolonjski_dokumenti/Praska%20deklaracija%20Hr.doc
U Praškom priopćenju ministri obrazovanja su „potvrdili svoju predanost otklanjanju svih zapreka slobodnom kretanju studenata, nastavnika, istraživača i administrativnog osoblja i naglasili socijalnu dimenziju mobilnosti“ (str. 3) te „su ponovno istaknuli potrebu, koju su naglasili studenti, da se u Bolonjskom procesu u obzir uzme i socijalna dimenzija“ (str. 5).
Berlinsko priopćenje (2003.)
http://zagreb.idi.hr/bolonjski_dokumenti/Berlinska%20deklaracija%20Hr.doc
U Berlinskom priopćenju ministri „naglašavaju svoju privrženost ideji jednakih mogućnosti za sve kod pristupa visokom obrazovanju, na osnovi njihovih sposobnosti“ (str. 4) te „naglašavaju potrebu za odgovarajućim uvjetima učenja i stanovanja studenata kako bi mogli uspješno završiti studij u predviđenom roku bez prepreka vezanih uz njihov društveni ili ekonomski položaj“ (str. 7). U priopćenju se navodi da će „imajući u vidu poticanje studentske mobilnosti, ministri poduzeti potrebne korake kako bi osigurali dostupnost nacionalnih zajmova i stipendija“ (str. 5).
Bergensko priopćenje (2005.)
http://zagreb.idi.hr/bolonjski_dokumenti/Bergen%20priopcenje.doc
Navodi se kako „socijalna dimenzija uključuje mjere koje poduzimaju vlade kako bi pomogle studentima, osobito onima iz socijalno ugroženih skupina, financijski i ekonomski te im omogućile usluge savjetovanja s ciljem proširenja pristupa (visokom obrazovanju)“ (str. 6).
Londonsko priopćenje (2007.)
http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=12925
U najrecentnijem priopćenju ministri navode da „valja poštivati i poticati principe nediskriminacije i jednakosti u europskom prostoru visokog obrazovanja“ (str. 1) te da „dijelimo društvenu aspiraciju da bi studentsko tijelo koje se upisuje na visoka učilišta, u njima napreduje te ih završava trebalo reflektirati raznolikost naših populacija“ (str. 5).
Što se tiče preporuka ovog priopćenja, ministri navode da „potvrđujemo važnost toga da studenti mogu završiti studij bez zapreka vezanih za svoje socijalno i ekonomsko porijeklo. Stoga nastavljamo svoje napore u pružanju odgovarajućih usluga za studente, u izradi fleksibilnijih puteva učenja prema visokom obrazovanju i unutar njega te u proširivanju sudjelovanja na svim razinama visokog obrazovanja na temelju jednakih prilika“ (2.18; str. 6).
Vijeće Europe
Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (2003.)
http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/D5CC24A7-DC13-4318-B457-5C9014916D7A/0/EnglishAnglais.pdf
Prema Protokolu 1, čl.2. „Pravo na obrazovanje nikome neće biti uskraćeno.“
Europska socijalna povelja (izmijenjena) (1961.)
http://www.ffzg.hr/hre-edc/hr/download.php?file=EUROPSKA SOCIJALNA POVELJA.pdf
Člankom 10., st. 1. „(radi) osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na profesionalnu izobrazbu, stranke se obvezuju (…) osigurati ili promicati, kada je to potrebno, stručnu i profesionalnu izobrazbu svih osoba, uključujući i hendikepirane (sic!), uz savjetovanje s organizacijama poslodavaca i zaposlenika te omogućiti pogodnosti za pristup višem stručnom i sveučilišnom obrazovanju, poštujući kao jedini kriterij individualne sposobnosti.“
Međunarodno udruženje sveučilišta pri UNESCO-u (IAU)
"Equitable access, success and quality in higher education" (2008.)
http://www.unesco.org/iau/access_he/pdf/Access_Statement_July_2008.pdf
Pravedan pristup i povećanje broja sudionika u visokom obrazovanju osnovni su preduvjeti „društvu znanja“ u cijelom svijetu. IAU vjeruje da pravedan pristup kvalitetnom visokom obrazovanju značajno pridonosi razvoju nacionalnih ljudskih resursa, promiče društvenu jednakost i pravdu, omogućuje osobni razvoj i zapošljivost pojedinaca, te pridonosi održivom razvoju. Ovom publikacijom IAU poziva vlade i institucije visokog obrazovanja da prihvate i implementiraju ključne principe i preporuke o pravednom pristupu i uspješnom sudjelovanju u visokom obrazovanju iznesene u ovoj publikaciji.
Europski studentski zbor (ESU)
"Equal Opportunities in Higher Education" (2009.)
http://www.esib.org/index.php/documents/policy-papers/469-equal-opportunities-policy-paper
Ovaj dokument sadrži stavove ESU-a o jednakim mogućnostima za visoko obrazovanje, a posebno se bavi pitanjima invaliditeta, seksualne orijentacije, rase i spola. ESU čvrsto vjeruje da je svaki oblik diskriminacije jednako neprihvatljiv te da se eventualno sankcioniranje diskriminacije u visokom obrazovanju mora jednako primijeniti na sve oblike. Diskriminacija unutar sustava visokog obrazovanja uzrokuje mnoge negativne efekte, kao što su smanjeno sudjelovanje ugroženih skupina u visokom obrazovanju i veća stopa prijevremenog prekidanja studija. ESU stoga vjeruje da bi se politika jednakosti u visokom obrazovanju trebala fokusirati ne samo na pristup obrazovanju, već i na tijek studiranja i uspjeh na studiju.
"A Social Dimension to Higher Education" (2006.) http://www.esib.org/index.php/documents/policy-papers/296-pp-soc-dim
U ovom dokumentu ESU ističe važnost socijalne dimenzije visokog obrazovanja, budući da su mnogi sposobni mladi ljudi još uvijek isključeni iz sustava visokog obrazovanja zbog njihovog podrijetla, nedovoljne potpore za studiranje ili raznih drugih razloga. ESU zbog toga predlaže pet koraka za postizanje sustava visokog obrazovanja temeljenog na pravednosti i kvaliteti. Tih pet koraka uključuju: pribavljanje podataka o društveno-ekonomskim uvjetima studenata; proširenje politike pristupa obrazovanju; svladavanje prepreka pristupu visokom obrazovanju; pružanje potpore studentima tijekom studija; pružanje visokokvalitetnog visokog obrazovanja.
"Financing of Higher Education" (2005.)
http://www.esib.org/index.php/documents/policy-papers/301-policy-paper-qfinancing-of-higher-educationq
Financiranje visokog obrazovanja najvažniji je element koji utječe na pristup visokom obrazovanju i mogućnost uspješnog završetka studija. ESU smatra da su nužne promjene u sustavu visokog obrazovanja s ciljem rješavanja problema pokrivanja troškova studija nastalih zbog znatnog povećanja broja studenata koji nisu pratila adekvatna povećanja javnog financiranja visokog obrazovanja. No, rješavanje problema s financiranjem ne bi smjelo biti uzrok stvaranja takvih reformi koje će smanjiti demokratičnost pristupa visokom obrazovanju.
